Prethodne sedmice (odnosno, 22. marta 2017. godine) sam imao priliku obratiti se zastupnicama i zastupnicima u Parlamentu Federacije BiH na tematskoj sjednici o iseljavanju stanovništva i prezentovati nekoliko podataka iz istraživanja koje smo proveli u Analitici – Centru za društvena istraživanja.
Mislim da se pitanje iseljavanja stanovništva ne može i ne smije reducirati na njegovu demografsku dimenziju. Naročito smatram da se pitanje odliva stanovništva ne može rješavati kroz pronatalitetske politike i da, u tom smislu, ova dva fenomena ne bismo smjeli olako miješati. Ovo govorim iz razloga što se dobar dio parlamentarne diskusije o iseljavanju fokusirao na ova pitanja.
Moramo o iseljavanju također – ako ne i prevashodno – govoriti kroz ekonomsku dimenziju ovog fenomena. Ako imamo situaciju gdje u obrazovnoj strukturi emigranata imamo 2/3 kvalificirane radne snage, pri tome 1/4 visokoobrazovanih (podaci IMF-a), onda nam je jasno da emigracije izazivaju tzv. efekat ‘odliva mozgova’ i da će ovaj trend imati dalekosežne reperkusije po našu privredu. Drugim riječima, danas osjetimo odlazak ljudi na našim društvenim i porodičnim relacijama, a kroz nekoliko godina će ovaj trend ispostaviti fakturu našoj privredi.
Nadalje, BiH je među najniže rangiranim zemljama Evrope kada je riječ o sposobnosti da privučemo i zadržimo talenat. Iza nas su samo Moldavija, Ukrajina i Albanija. Jasno je da se, shodno našem ekonomskom kontekstu i strukturi privrede, ne možemo oslanjati na privlačenje ljudskog kapitala, ali moramo učiniti sve što je u našoj moći da spriječimo odliv kvalificirane radne snage, naročito u onim sektorima gdje su pojedini kadrovi deficitarni ili nisko suficitarni. U suprotnom, najveće će posljedice osjetiti poslovna zajednica.
Potreban nam je set politika i mjera kako bi se ovaj trend ublažio, a vjerujem da moramo početi od politika na tržištu rada, obrazovnih politika i stvaranja boljeg ambijenta za razvoj poduzetništva i prosperitetnih industrija.
Motor savremene ekonomije je ljudski kapital i mislim da naše društvo nema luksuz izvoziti ga.