Category Archives: Uncategorized

Data Science: The Next Frontier for Data-Driven Policy Making?

This article was originally published on PolicyHub (July 3, 2017).

The rapid development of information and communication technologies (ICT) is significantly changing our data landscape, and influences everything – from our daily lives, to business, science and public governance.

Data explosion is the term that describes the contemporary state of data production. New (and usually networked) ICT devices (so-called new mediainternet of things) are just some of the factors that have contributed to the growing volume and variety of available data. Almost every person, company, organization or institution produces data on a daily basis, using computers, smart phones, smart TVs, self-driving cars, different equipment etc. Some estimations suggest a 4,300% increase in annual data generation by 2020, meaning that data production will be 44 times greater in 2020 than it was in 2009.

In that sense, the new technologies that have emerged have created the possibility – and also the need – for more sophisticated manipulation and analysis of data. However, coping with data has become increasingly challenging. The new data reality brings many challenges for traditional approaches to empirical research and data analysis, making it clear that the ‘new reality’ cannot be met without new, technology-driven, techniques. On the other hand, awareness of new technological capacities and opportunities is creating growing demand for more sophisticated forms of data usage such as real-time analytics, automated data processing and decision-making through machine learning and the like.

This gap between the new opportunities that have emerged from contemporary data and the technology landscape, and the old analytical techniques, has recently been filled with so-called data science. Continue reading Data Science: The Next Frontier for Data-Driven Policy Making?

Zapošljavanjem protiv ‘odliva mozgova’? – Izlaganje na tematskoj sjednici Parlamenta FBiH o iseljavanju stanovništva

Prethodne sedmice (odnosno, 22. marta 2017. godine) sam imao priliku obratiti se zastupnicama i zastupnicima u Parlamentu Federacije BiH na tematskoj sjednici o iseljavanju stanovništva i prezentovati nekoliko podataka iz istraživanja koje smo proveli u Analitici – Centru za društvena istraživanja.

Continue reading Zapošljavanjem protiv ‘odliva mozgova’? – Izlaganje na tematskoj sjednici Parlamenta FBiH o iseljavanju stanovništva

Kako kreiramo aktivne politike zapošljavanja?

Tekst izvorno objavljen na portalu PolicyHub (28. 12. 2016. godine): https://goo.gl/kosiOl

Kontinuirano visoka stopa nezaposlenosti – naročito nezaposlenosti mladih – na tržištu rada predstavlja jedan od gorućih problema sa kojim se suočava bosanskohercegovačko društvo već dvije decenije. U posljednjih nekoliko godina, anketna stopa nezaposlenosti kretala se između 27% i 28%, sa blagim padom u 2016. godini. Stopa nezaposlenosti mladih je među najvišima u svijetu i duže vrijeme se kretala oko 60%, sa padom od oko 8 procentnih poena, tj. na 54,3%, u 2016. godini. Ipak, stope nezaposlenosti su i dalje više u odnosu na period prije svjetske finansijske krize iz 2008. godine[i].

Unatoč zabrinjavajućim indikatorima, dosadašnje politike na tržištu rada usmjerene ka smanjenju nezaposlenosti nisu imale značajnije efekte. U tom smislu, aktivne politike zapošljavanja – pod kojima prevashodno podrazumijevamo set mjera za unapređenje funkcionisanja tržišta rada usmjerenih ka nezaposlenima, kao što su podrška u pronalaženju posla (npr. kroz mjere karijernog savjetovanja i vođenja, individualne planove zapošljavanja i sl.), obuka, otvaranje radnih mjesta u javnom sektoru, poticaji zapošljavanju u privatnom sektoru te programi samozapošljavanja[ii] –  a koje bi, uz adekvatno vođenje obrazovnih i makroekonomskih politika, te stukturalne reforme, trebale biti okosnica vladinih mjera u suzbijanju nezaposlenosti i umanjenju disbalansa na tržištu rada, pokazale su brojne manjkavosti u dizajnu i implementaciji. Primjera radi, analize u ovoj oblasti ukazivale su na loše ciljanje aktivnih mjera, pri čemu su značajan udio učesnika činile mlade osobe sa visokim obrazovanjem koje inače imaju veće izglede za zaposlenje na tržištu rada[iii]. Nadalje, pokazalo se da najveći udio u aktivnim politikama zapošljavanja imaju subvencije za zapošljavanje, koje mogu amortizovati efekte ciklične nezaposlenosti ali je upitno u kojoj mjeri mogu adresirati strukturalne aspekte nezaposlenosti[iv].

Continue reading Kako kreiramo aktivne politike zapošljavanja?

Milioni u NVO nezanemariv dio ekonomije BiH

Tekst izvorno objavljen na portalu Media.ba (11. 5. 2016. godine): https://goo.gl/Ogrlqn

Ekspanzija nevladinih organizacija u drugoj polovini 20. stoljeća učinila je te organizacije ne samo bitnim agentom društveno-političke dinamike, nego i nevladin sektor nezanemarivim ekonomskim faktorom.

Povećani društveni i ekonomski značaj, ali i specifična ekonomska priroda nevladinih organizacija (privatna inicijativa neprofitnog karaktera usmjerena ka postizanju određenih društvenih ili interesnih ciljeva), ubrzo su pobudili akademski interes za ovu temu: o nevladinom sektoru se počelo misliti kao o “trećem sektoru” koji uglavnom djeluje u onim sferama u kojima “zakazuju” kako privatni, tako i javni sektor.Kada bi se danas, naprimjer, nevladin sektor različitih zemalja posmatrao kao zasebna država, bio bi, po veličini, šesnaesta ekonomija svijeta. Osim toga, nevladin sektor u mnogim zemljama ima značajno učešće u nacionalnoj ekonomiji. Ilustracije radi, procjenjuje se da u Sjedinjenim Američkim Državama egzistira oko milion i po nevladinih organizacija, koje zapošljavaju 11.4 miliona radnika (oko 10.2% ukupne radne snage) a svojom su ekonomskom aktivnošću u 2012. godini privredi zemlje doprinijele sa 878 milijardi dolara, čineći tako oko 5.4% bruto domaćeg proizvoda (BDP).

Iako je u proteklim decenijama rastao interes za “ekonomiju nevladinog / neprofitnog sektora” ovo polje je, unatoč tome, ostalo nedovoljno istraženo, kako empirijski tako i teorijski. Slično je i u BiH te zemljama regiona – iako je u tranzicijskom periodu došlo do “ekplozije” nevladinih organizacija, pri čemu je nevladin sektor postao nezanemarivom društvenom činjenicom, provedena je tek nekolicina (uglavnom deskriptivnih) istraživanja u ovoj oblasti.

Continue reading Milioni u NVO nezanemariv dio ekonomije BiH