Nepodnošljiva lakoća prosperiteta: Šta zaboravljaju reći o trendovima tržišta rada u BiH?

U posljednje se vrijeme sve češće može čuti i vidjeti kako se u javnosti prezentiraju pojedine statistike o ključnim indikatorima tržišta rada – pretežno o zaposlenosti i nezaposlenosti – koje bi trebale pokazati kako se Bosna i Hercegovina našla na tračnicama nezaustavljivog ekonomskog prosperiteta. Nastoji se kreirati svojevrsna euforija u pogledu navodnih pozitivnih trendova na tržištu rada i, uglavnom, ovakav oporavak pripisati implementiranim ekonomskim politikama u okviru Reformske agende. Nastoji se, drugim riječima, ukrasti nešto od trenutnog ekonomskog oporavka za političku promociju i ubiranje poena. Iako su se isprva u ove svrhe koristili podaci o registrovanoj nezaposlenosti zavoda za zapošljavanje, kao i podaci entitetskih zavoda za statistiku – podaci koji umnogome daju izvitoperenu sliku tržišta rada i koji ne mogu validno reflektovati čak ni neke od osnovnih pokazatelja kao što su stopa aktivnosti ili neformalni rad – primjećujem da se u posljednje vrijeme sve češće referira i na podatke Ankete o radnoj snazi kako bi se potkrijepile ovakve tvrdnje. Uglavnom se spomene „drastičan“ pad nezaposlenosti koji pokazuje Anketa.

Imajući u vidu da takvo baratanje rezultatima Ankete vodi ka „nepotpunoj istini“, u ovom ću kratkom postu, u crticama, dati pregled nekoliko ključnih činjenica iz posljednje Ankete o radnoj snazi (za 2017. godinu)1 koje mi ne daju da dijelim takav entuzijazam – iako neki od ovih podataka djeluju ohrabrujuće na površini, nešto podrobniji uvidi otkrivaju zabrinjavajuću stagnaciju tržišta rada. Drugim riječima, mada je određeni napredak evidentan, stari i, rekao bih, suštinski izazovi ostaju.

  • Prije svega, važno je napomenuti da rezultati Ankete o radnoj snazi za 2017. godinu nisu u potpunosti komparabilni sa podacima iz ranijih ARS, uslijed metodoloških izmjena načinjenih prilikom mjerenja za ovu godinu. Naime, kako je naglašeno u preliminarnom izvještaju o rezultatima ARS-a za 2017. godinu, u ovoj godini „u upitnik za anketiranje uveden je novi set pitanja za radnu aktivnost u cilju dobijanja što boljih informacija o radnoj aktivnosti anketiranih osoba“ što je imalo „određeni uticaj na povećanje zaposlenosti i smanjenje nezaposlenosti, odnosno smanjenje stopa aktivnosti i nezaposlenosti, te povećanja stope zaposlenosti u odnosu na isti period 2016. godine“. Nažalost, uslijed nedostatka iscrpnijih informacija, ponuđenih od strane Agencije za statistiku BiH, o implikacijama ovih metodoloških promjena, nije moguće procijeniti u kojoj su mjeri one afektirale rezultate upitnika u odnosu na raniji pristup. Drugim riječima, još uvijek nije moguće odgonetnuti u kojoj mjeri rezultati, po navedenim indikatorima, trebaju biti atribuirani metodološkim promjenama te je, stoga, nalaze iz 2017. godine uputno kritički čitati – naročito ukoliko ih se stavlja u komparativnu perspektivu sa ranijim godinama.
  • Nakon šest godina (2010. – 2015.), kada je nezaposlenost stagnirala na izrazito visokoj stopi, varirajući između 27% i 28%, stopa nezaposlenosti je počela padati u 2016. godini (25.4%) da bi u 2017. godini iznosila 20.5%. Stopa nezaposlenosti mladih je u 2017. iznosila 45.8%, što je za 16.5 procentnih poena manje nego u 2015. godini. Ipak, stopa nezaposlenosti je i dalje viša nego u drugim zemljama zapadnog Balkana (izuzev Kosova), te je značajno iznad prosječne stope od 8.5% u EU.

Stopa nezaposlenosti

  • Nezanemariv pad stope nezaposlenosti u posljednje dvije godine, praćen je skromnim rastom stope zaposlenosti, sa 31.9% u 2015. na 33.9% u 2017. godini (za 2 procentna poena). Ovakav nesrazmjer se, u nekoj mjeri, može objasniti povećanjem udjela neaktivnih osoba u strukturi radno sposobnog stanovništva. U tom smislu, manje od 60% pada stope nezaposlenosti u ovom periodu može se atribuirati novom zapošljavanju.
  • Učešće radno sposobnog stanovništva u aktivnoj ponudi radne snage, koje je na hronično niskom nivou, dodatno je palo u posljednje dvije godine – na 42.6% u 2017. godini, što je za 1.5 procentnih poena manje nego u 2015. godini – dosežući najniži nivo u posljednih deset godina. Postojeća stopa aktivnosti je značajno ispod stopa u drugim zemljama zapadnog Balkana (izuzev Kosova), koje variraju između 53.3% (Srbija) i 57.5% (Albanija) za osobe starije od 15 godina.
  • Dugoročna nezaposlenost ostaje rezistentan (ili neadresiran?) problem na bh. tržištu rada: 82.1% nezaposlenih osoba je tražilo zaposlenje 12 mjeseci ili više u 2017. godini, dok je skoro polovina njih nezaposlena pet godina ili više. U tom smislu, udio dugoročno nezaposlenih u ukupnom broju nezaposlenih skoro je nepromijenjen u odnosu na prethodne godine.
  • Kvalitet poslova stagnira ili čak opada (na agregatnom nivou). Rast zaposlenosti u protekle dvije godine je bio vođen poslovima sa nepunim radnim vremenom (part-time jobs), naročito u agrikulturi. U tom smislu, udio part-time zaposlenja (koja su manje produktivna) u ukupnoj zaposlenosti povećao se sa 7.2% u 2015. godini na 9.1% u 2017. godini (tj. za skoro 2 procentna poena). Nadalje, udio neformalnog zaposlenja je još uvijek visok. Konačno, plate i dalje stagniraju, dok su javne usluge i socijalni programi, koji imaju potencijal da kompenziraju stagnirajuće plate, još uvijek nerazvijeni, a u nekim segmentima i oslabljeni.
  • Oko 15% zaposlenih osoba bilo je registrovano kao nezaposleno na evidencijama zavoda za zapošljavanje u 2017. godini, što se, primarno, može objasniti neformalnim zaposlenjem (“rad na crno”), neplaćenim radom kao i radnim angažmanima po osnovu nekih od atipičnih ugovora, kao što su ogovor o djelu i sl.
  • Rodni jaz (gender gap) na tržištu rada je i dalje zabrinjavajući. U tom smislu, učešće žena na tržištu rada je ekstremno niže nego među muškarcima (32.4% naspram 53.3%), pri čemu stopa aktivnosti među ženama stagnira već deset godina. Nadalje, stopa zaposlenosti među ženama je u 2017. godini (24.9%) je bila značajno niža nego među muškarcima (43.2%), dok je udio zaposlenosti na nepuno radno vrijeme nešto viši među ženama (10.1%) nego među muškarcima (8.4%). Naposlijetku, stopa nezaposlenosti među ženama (23.1%) je bila viša nego među muškarcima (18.9%).
  • Imajući na umu da je skorije ubrzanje rasta BPD-a bilo primarno vođeno realnim rastom izvoza – dok su investicije bile na niskom nivou i nisu imale značajniji efekat na rast BDP-a – moguće je tvrditi da su (pozitivni) trendovi na tržištu rada umnogome posljedica ekonomskog oporavka u Evropskoj uniji, čije su članice glavni trgovinski partneri BiH. Sa druge strane, ne postoje podaci / dokazi koji bi podržali tvrdnju da je trenutni, skromni, oporavak tržišta rada potaknut ili vođen ekonomskim reformama (koje su tek parcijalno i aljkavo provedene).

Dok političari, donosioci odluka te određeni dio analitičara, svjesno ili nesvjesno, misinterpretiraju podatke, preuveličavajući pozitivne trendove na tržištu rada te, bez iole ozbiljnije argumentacije i analitičkih činjenica, pripisuju postojeći oporavak vladinim inicijativama i šturo implementiranim ekonomskim reformama, istovremeno se diže i glas onih koji poriču ili relativiziraju bilo kvakve pozitivne trendove u ovom pogledu. Takvi “skeptici” su također daleko od istine, koristeći uglavnom puku retoriku i anegdotalne činjenice da kontriraju ovim prethodnim. U tom smislu, javnim diskursom dominiraju dva suprotstavljena, ali jednako isprazna i “nečinjenična” narativa. Moja je želja i nakana da kroz kontinuiranu analizu činjenica i poticanje zdravih diskusija o njihovoj različitoj intepretaciji gradimo diskurs koji će umaći logici i narativima “pozicije” i “opozicije”.

Napomena: Nije dozvoljeno prenositi tekst ili njegove dijelove bez ranije pisane saglasnosti autora.


1. [Obzirom da podaci korišteni u postu predstavljaju rezultate Ankete o radnoj snazi, neću opetovano navoditi izvore kroz cijeli tekst. Sve ankete moguće je pronaći i preuzeti OVDJE.]

One thought on “Nepodnošljiva lakoća prosperiteta: Šta zaboravljaju reći o trendovima tržišta rada u BiH?”

  1. Lepo! Tema koja budi paznju istrazivaca u skorije vreme i u Srbiji.

    U mnogobrojnim istrazivanjima potvrdjena je manja ili veca, ali svakako jasna, veza pada nezaposlenosti i porasta GDP-a. Ovo sto se u regionu desava svakako je plod promene metodologije koja je zloupotrebljena u politicke svrhe u to nemam nikakve sumnje. Ne postoji nacin da se nezaposlenost smanji gotovo dva puta u periodu od 5 godina, a da GDP istovremeno raste po stopi od 1 do 2%…baci samo pogled na podatke za Srb u Tabeli 1.

    http://www.mfin.gov.rs/pages/article.php?id=13526

    Evo jednog finog komentara Branka Milanovica na tu temu u nedavnom intervjuu za Vreme – http://www.vreme.com/cms/view.php?id=1559678

    Pitanje: “Drugi permanentan problem koji ste tada pomenuli jeste problem nezaposlenosti. Od 2000. Srbija se nalazi u nekoj vrsti odložene tranzicije, odložene devedesetim godinama 20. veka, i u početku je imala ono što su imale i druge tranzicione države – jobless growth, to jest rast bez porasta broja zaposlenih (čak uz povećanje broja nezaposlenih). U poslednjih pet godina u Srbiji postoji potpuno suprotna tendencija – growthless jobs, izvanredan porast broja zaposlenih bez značajnijeg rasta. Imate li objašnjenje za ovo, s obzirom na to da stopa nezaposlenosti i dalje vrtoglavo pada?”

    B.M.: “Moram da kažem da ovo ne razumem. Ima različitih objašnjenja za pad nezaposlenosti, od toga da su ankete loše rađene, da su “frizirane”, do toga da je pad nezaposlenosti posledica toga da mnogo ljudi “izlazi” iz kategorije radne snage (više i ne traži posao, što je uslov da bi se u anketi “kvalifikovali” kao nezaposleni), pa do toga da imamo dramatičan pad produktivnosti. Jer, ako nezaposlenost značajno pada, a društveni proizvod tek stidljivo raste, onda po definiciji imamo pad produktivnosti. Mislim da bi ovo trebalo istražiti, jer se radi i o problemu verodostojnosti statističkih podataka”.

    Liked by 1 person

Leave a Reply

Fill in your details below or click an icon to log in:

WordPress.com Logo

You are commenting using your WordPress.com account. Log Out /  Change )

Google photo

You are commenting using your Google account. Log Out /  Change )

Twitter picture

You are commenting using your Twitter account. Log Out /  Change )

Facebook photo

You are commenting using your Facebook account. Log Out /  Change )

Connecting to %s